Glavni uzrok nastanka karme je neznanje ili nesposobnost da se stvari sagledaju onakvima kakve jesu, kako je učio Buda u svom konceptu Uslovljenosti nastanka (Paticca samuppada). Iz ovog neznanja proizilaze aktivnosti (avijja paccaya samkhara), koje su temelj karme.

Sadržaj

Pored neznanja, drugi važan uzrok karme je želja (tanha), koja je često povezana sa neznanjem. Loše postupke uslovljavaju ova dva uzroka. Čak i dobra dela, koja su povezana sa poželjnim korenima kao što su velikodušnost (alobha), dobrodušnost (adosa) i znanje (amoha), se smatraju karmom jer u njima još uvek postoje koreni neznanja i želje. Te korene možemo iskoreniti tek na višim nivoima razvoja svesti (magga citta), a tada prestaje i stvaranje karme.

Šta je karma?

Počinilac karme je osoba koja stvara uzroke karme svojim postupcima, rečima i mislima. Plodovi karme se žanju kada se ti uzroci manifestuju u obliku posledica u našim životima. Karma može oblikovati naš um, jer naši postupci i reči mogu uticati na naš unutrašnji život i mentalno stanje. Međutim, naše sopstvene odluke i slobodna volja takođe igraju važnu ulogu u oblikovanju našeg uma.

Klasifikacija karme

Kako se stvara karma u budizmu?

Prema shemi Paticca samuppada (Uslovljenost nastanka) Bude, neznanje ili neuviđanje stvari onakvim kakve jesu glavni je uzrok nastanka karme. Neznanje dovodi do aktivnosti (avijja paccaya samkhara), a povezano s neznanjem, kao njen saveznik, jeste želja (tanha), drugi koren karme. Loše postupke uslovljavaju ova dva uzroka. Čak i dobra dela neprosvetljenih (putthujana) koja se vezuju za tri poželjna korena (velikodušnost, dobrodušnost i znanje), smatraju se karmom jer u njima još uvek postoje dva korena neznanja i želje. Ova dva korena bivaju iskorenjena tek na višim stupnjevima razvoja svesti (magga citta), a tada prestaje stvaranje karme.

Ko je počinitelj karme? Ko doživljava posledice?

U svom delu Visuddhi magga (Put oslobođenja), Budagoša piše: “Nema počinioca koji čini delo; nit’ ima onoga ko trpi posledice. To su samo sastojci koji kruže i premeštaju se; to je zaista pravi uvid!” Za budiste, nema nekog nepromenljivog entiteta, počinioca odvojenog od akcije, opažatelja odvojenog od opažaja ili objekta svesti iza svesti. Volja (tetana) sama po sebi je počinitelj, a osećaj (vedana) sam je žetelac ploda postupaka. Osim tih čisto mentalnih stanja, nema nikoga da seje i nikoga da žanje.

Kako karma oblikuje um?

Budisti ne veruju u postojanje nepromenljivog entiteta ili uma koji je oblikovan karmom. Um je neprestano u procesu promene i uticaja različitih kauzalnih faktora. Prema budizmu, sva iskustva i stanja uma su prolazni psihofizički fenomeni koji se neprestano menjaju i nisu isti čak ni u dva susedna trenutka.